Uskok pokrenuo istragu zbog malverzacija u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu: dvije osobe priznale krivnju

Uskok pokrenuo veliku istragu zbog sumnji na korupciju i financijske zloupotrebe u zagrebačkoj psihijatrijskoj bolnici

U 2026. godini, Uskok je službeno započeo istražne radnje vezane uz sumnjive financijske malverzacije u jednoj od najvećih hrvatskih psihijatrijskih ustanova – Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru. Istraga je usmjerena na bivšeg ravnatelja Vladimira Grošića i još nekoliko osoba, kao i na povezane trgovačke tvrtke, a sve zbog sumnji u zloupotrebe i pronevjeru s novcem vrijednim preko 1,2 milijuna eura. U fokus su stavljenje radnje povezane s nabavom robe i radova, gdje je oštećena državna institucija.

Koje su sve sumnje i optužbe u istrazi?

Glavne sumnje i optužbe

• Zlouporaba položaja i ovlasti
• Poticanje i pomaganje u kaznenim djelima
• Nezakonito pogodovanje
• Primanje i davanje mita
• Pranje novca

Tko je sve pod istragom?

Uz bivšeg ravnatelja Vladimira Grošića, u istragu su uključeni i brojni drugi, poput Kristine Bosak, glavne medicinske sestre Klinike, te poduzetnika Radoslava Rodića, Nikole Domitrovića, Željka Krnetića, Danijela Korpra i Stevice Soldata. Neslužbeno se doznaje da su ti ljudi povezani kroz složene strukture nabavnih postupaka, a sumnja se da je Grošić od početka 2023. pa do 29. listopada 2025. godine manipulirao s javnim nabavama, osiguravajući pogodnosti povezanim osobama.

Kako je provedena manipulacija u nabavnim procesima?

Složenost i razdvajanje postupaka

Na projektu ukupne vrijednosti najmanje 1,96 milijuna eura, Grošić je odlučio razdijeliti posao na 66 manjih postupaka jednostavne nabave, čime je zadržao kontrolu nad cijelim procesom. Ovakav način manipulacije omogućio mu je da zaobiđe zakonski okvir i zadrži potpunu kontrolu nad financijskim tokovima.

Nagli dogovori s ponuđačima i izmišljene specifikacije

U dogovoru s Kristinom Bosak, navodno je sklopljen dogovor o nezakonitim nagradama koje će joj isplatiti Rodić. Bosak je pripremala tehničke specifikacije i troškovnike prema dogovoru s Grošićem i Rodićem, često uključujući i višestruko nerealne radove, te je prosljeđivala informacije o ponudama drugih tvrtki radi usklađivanja cijena.

Tko su poduzetnici i na koji način su sudjelovali?

Zamjenske ponude i fiktivne ugovore

Kako bi nabave bile transparentnije i dostupnije svim ponuditeljima, Rodić je uključivao druge tvrtke kao fiktivne ponuditelje i ugovaratelje. Ti poduzetnici su potpisivali dokumente, primali uplatu, a novac bi nakon umanjenja dogovorene naknade od najviše tri posto, preusmjeravali na račune Rodićeve grupe tvrtki.

Neistine i šteta prema računu bolnice

Prema statistikama Uskoka, Bosak je ovjerila zapisnike s neistinitim podacima o obavljenim radovima ili isporučenoj robi, na temelju kojih je uplaćeno više od 1,6 milijuna eura na račune raznih tvrtki. Od toga je najmanje 1,05 milijuna eura bila neosnovano isplaćena, što predstavlja težak financijski gubitak za bolnicu.

Pranje novca i ulaganje u nekretnine

Dezinfekcija tragova novca

Uskok sumnja da je Rodić od ožujka 2023. do studenoga 2025. godine, najmanje 770.700 eura prebacivao između raznih tvrtki i privatnih računa, a novac je nakon toga ulagao u kupnju i izgradnju skupocjenih nekretnina i luksuznih objekata na području Voloskog. Takve radnje imaju za cilj prikriti izvore novca i spriječiti da se tragovi financijskih protupravnosti lakše otkriju.

Slični slučajevi i dodatne prijave

Jedan od osumnjičenika je također prenio 130.000 eura s računa svoje tvrtke na privatni račun, a zatim je taj novac ulagao u nekretnine radi najma ili prodaje. Sve ove radnje dodatno potvrđuju ozbiljnost sumnji na pranje novca i financijsku manipulaciju.

Kako je pokrenuto izricanje kazni i koje su daljnje pravne radnje?

Zahtjevi za zatvor i priznanje krivnje

Uskok traži od Županijskog suda u Zagrebu određivanje istražnog zatvora za šest osoba, dok su dvije osobe, uključujući i jednu medicinsku djelatnicu, priznale krivnju za sudjelovanje u malverzacijama. Zbog manjeg stupnja odgovornosti, za njih se ne traži istražni zatvor.

Što sve predstavlja pravnu i financijsku štetu

Prema službenim podacima, ukupna šteta od nezakonitih radnji prema bolnici procjenjuje se na više od milijun eura. Sumnja se da su ukupne protupravne isplate i pogodnosti bile usmjerene prema sudionicima, a manji dio novca je navodno i pribavljen putem utaje ili prikrivanja porijekla sredstava.

Često postavljana pitanja (FAQ) o slučaju malverzacija u psihijatrijskoj bolnici

1. Tko su glavni osumnjičeni u slučaju? Glavni osumnjičeni su bivši ravnatelj klinike Vladimir Grošić, medicinska sestra Kristina Bosak te više poduzetnika i trgovačkih tvrtki uključenih u sustav lažnih nabava i financijskih manipulacija.
2. Koliko je novca ukradeno ili nezakonito alocirano? Procjenjuje se da je ukupna šteta prema bolnici i proračunu veća od 1,2 milijuna eura, od čega je najmanje milijun eura neosnovano isplaćeno ili ukradeno putem fiktivnih radova i usluga.
3. Koje kazne prijete osumnjičenima? U slučaju potvrđivanja optužbi, osumnjičenima prijete zatvorske kazne do deset godina, kao i novčane sankcije te oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima.
4. Kada će biti donesene prve presude? Očekuje se da će sudski postupak trajati nekoliko mjeseci, a prve presude mogli bismo očekivati najranije do kraja 2026. godine, ovisno o složenosti slučaja i dokaznom postupku.
5. Kako će se spriječiti slične malverzacije u budućnosti? Hrvatska će kroz ovaj slučaj povećati nadzor nad javnim nabavama u zdravstvenom sustavu, kao i implementirati strože interne kontrole i nadzorne mehanizme kako bi se spriječile buduće zloupotrebe.

Zaključak

Slučaj malverzacija u zagrebačkoj psihijatrijskoj bolnici predstavlja jedan od najvećih slučajeva financijske korupcije u recentnoj hrvatskoj povijesti. Istražne radnje pokazuju ozbiljnu namjeru institucija da sustavno razbiju mrežu zloupotreba te kazne odgovorne, ali istovremeno ukazuje na potrebu poboljšanja pravne i financijske transparentnosti u javnim zdravstvenim ustanovama.

Ovaj slučaj također ukazuje na važnost snažnih nadzornih sustava, transparentnih nabava i nepokolebljive borbe protiv korupcije, posebno u sektoru zdravstva i javne uprave. Hrvatska će svakako koristiti učenje iz ovog slučaja za buduće reforme i unaprjeđenje sustava vladavine prava.