SAD plaća milijardu dolara francuskom divu da odustane od vjetroelektrana na moru

Sjedinjene Američke Države najavile su značajan potez u energetskoj politici, nudeći francuskom energetskom gigantu TotalEnergies milijardu dolara kako bi odustao od planova za razvoj offshore vjetroelektrana uz američku obalu. Ova ponuda, koja predstavlja jednu od najvećih financijskih kompenzacija u povijesti američke energetske tranzicije, mogla bi imati dalekosežne posljedice na buduće pristupe obnovljivim izvorima energije u zemlji.

Detalji sporazuma i program kompenzacije

Prema informacijama koje je objavio tehnološki portal Ars Technica, američka Uprava za unutarnje prihode (IRS) pokrenula je program pod nazivom „kupnja odustajanja“. Prema tom programu, svaka tvrtka koja posjeduje koncesiju za izgradnju vjetroelektrana na moru može podnijeti zahtjev za naknadu troškova povezanih s obustavom projekata. TotalEnergies je prva tvrtka koja je prihvatila ovu ponudu, a u tijeku su pregovori i s još pet multinacionalnih energetskih kompanija.

Iznos od milijardu dolara namijenjen je pokrivanju „gubitka budućih prihoda“ koje bi francuska kompanija ostvarila tijekom predviđenog 25-godišnjeg razdoblja rada vjetroelektrana. Dodatno, američka vlada preuzima sve dosadašnje troškove razvoja projekta, što ukupno povećava financijsko opterećenje za američke porezne obveznike.

Obrazloženje američke administracije i kritike

Službeno obrazloženje Bijele kuće za ovaj potez navodi kao glavni razlog „zaštitu pomorskog gospodarstva i ribarskih zajednica“. Konzervativni krugovi u Sjedinjenim Državama ističu da veliki offshore vjetroparkovi mogu ugroziti pomorski promet, turizam te vojne vježbe, a istovremeno bi mogli dovesti do povećanja cijena električne energije za krajnje potrošače.

Međutim, stručnjaci za energetsku politiku sugeriraju da ovaj potez ima i dublje političke motive. Offshore vjetroelektrane bile su ključni element strategije predsjednika Bidena za dekarbonizaciju. Uskraćivanjem sredstava za ove projekte, administracija bi mogla nastojati stvoriti prostor za izgradnju novih plinskih termoelektrana koje koriste domaći prirodni plin, čime bi se potencijalno zadovoljili interesi određenih industrijskih lobija.

Globalne i domaće posljedice odluke

Odluka Sjedinjenih Država mogla bi izazvati značajne reakcije na međunarodnoj sceni. Europska unija već je najavila mogućnost uvođenja carina na američki plin ukoliko Washington nastavi subvencionirati fosilna goriva. Kina, s druge strane, vidi priliku da ojača svoju poziciju u proizvodnji turbina za offshore vjetroelektrane.

Na domaćem tržištu, posljedice bi mogle biti značajne. Analitičari predviđaju porast cijena električne energije za krajnje korisnike za 8 do 12 posto u sljedeće tri godine, budući da će se skuplji plin morati koristiti kao zamjena za jeftiniju energiju vjetra. Ovo bi također moglo ugroziti američke klimatske ciljeve; umjesto planiranog smanjenja emisija stakleničkih plinova za 50% do 2030. godine, SAD bi mogao doseći samo oko 28%.

Što se sve gubi odustajanjem od vjetroprojekata?

• Instalirana snaga: Gubi se potencijal za 2.400 MW instalirane snage, što je dovoljno za opskrbu približno 900.000 domova.
• Radna mjesta: Procjenjuje se gubitak oko 11.000 radnih mjesta u sektorima gradnje i održavanja vjetroelektrana.
• Smanjenje emisija: Atmosfera bi ostala uskraćena za smanjenje emisija CO₂ za 3,2 milijuna tona godišnje.
• Infrastrukturna ulaganja: Izostaju investicije u luke i pomorsku infrastrukturu vrijedne oko 650 milijuna dolara.
• Konkurentnost: Sjedinjene Države gube priliku za jačanje konkurentnosti u izvozu turbina, čija bi vrijednost mogla doseći oko 2 milijarde dolara.