Naslov koncerta Marka Perkovića: Pro-nacistički saluti u Zagrebu

U svibnju 2025. godine, pod naslovom kontroverze, tisuće ljubitelja narodnog rocka okupile su se na hipodromu u Zagrebu kako bi prisustvovale najvećem koncertu u povijesti Hrvatske. Taj je događaj, pod naslovom “Pokret za dom”, izazvao lavinu reakcija zbog pro-nacističkih saluta i povijesnih asocijacija na Ustaški pokret iz Drugog svjetskog rata. Unatoč zabrani simbola mržnje, Marko Perković Thompson i njegovi fanovi demonstrirali su ponovno korištenje značenja iz prošlosti pod istim, bremenitim naslovom pjesme “Za dom spremni”. Ovaj uvodni paragraf otvara raspravu o naslovu koncerta, političkoj retorici i utjecaju ekstremne desnice u suvremenoj Hrvatskoj.

Naslov događaja i simbolika

Kada se stvori jak naslov za masovni skup, publika odmah usmjeri pažnju na događaj. Upravo naslov ovog koncerta – “Pokret za dom” – asocira na staru parolu i otvara prostor za preispitivanje povijesnih simbola, njihove legalnosti i emocionalnog naboja.

Naslov pjesme “Za dom spremni” i povijesni kontekst

Ustaški pozdrav “Za dom spremni” služio je kao pandan nacističkom sieg heil tijekom NDH režima. Ustavno-pravni okviri iz 2025. dopuštaju izvođenje pjesme, no mnoga su tijela osporila upotrebu ovog naslova u javnom prostoru. Sudske prakse, primjerice presuda Općinskog suda u Zagrebu iz 2023., potvrdile su da je naslov određenih djela zaštićen kao umjetnički izričaj, no zabrinjava činjenica da isti naslov podiže nacionalističke tenzije.

Metafora i naboj iza samog naslova

Izbor samog naslova događa se na spoju glazbe i politike. Dok s jedne strane slušači prepoznaju melodiju i vokalne dionice, s druge se, u trenutku izlaska umjetnika pred publiku, ponovno oživljava negativni predznak tog imena.

Pravni okvir i reakcije

Hrvatski zakon o zabrani fašističkog i nacističkog pokreta zabranjuje upotrebu simbola mržnje, no čestim izvođenjem pjesme s istim naslovom otvara se pitanje dualnosti umetničke slobode i društvene odgovornosti.

Zabranjeni simboli i pravna regulativa

• Zakon o prekršajima protiv javnog reda (NN 94/22) definira kažnjive protuustavne radnje i kazne do 10.000 kuna.
• Kazneni zakon (NN 125/21) propisuje kazne do tri godine zatvora za javno veličanje totalitarnih režima.
• Odluke Europske unije pozivaju države članice na koordinaciju u sprječavanju ekstremizma.

Naslovi sudskih presuda i sudska praksa

Sudovi diljem Hrvatske suočili su se s slučajevima u kojima se naslov pjesme koristio kao obrana umjetničkog izraza. Prema presudi Visokog prekršajnog suda iz ožujka 2024., sam je naziv djela dopušten ako je prezentiran u kontekstu glazbenog nastupa. Međutim, zagrebački sudovi u nekoliko su slučajeva sankcionirali pojedince zbog nošenja simbolike uz popratne parole, čime je naslov pjesme postao ključna okosnica rasprave.

Javni odgovor i politička dimenzija

Naslov skupa nije samo marketinški potez — on prenosi ideje, vrijednosti i često služi kao most prema prošlosti. Reakcije političara, nevladinih organizacija i susjednih država otvaraju dimenziju međunarodnog pritiska i unutarnjih rasprava.

Stavovi političara i institucija

• Jadranka Kosor, bivša premijerka, na platformi X upozorila je da je cijela država dovedena pod naslov jednog čovjeka.
• Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, osuđuje takve nastupe kao podršku pro-nacističkim vrijednostima.
• Boris Tadić nazvao je događaj “velikom sramotom za Hrvatsku i Europsku uniju”, istaknuvši opasnost glorifikacije ustaške ikonografije.

Mišljenja stručnjaka i civilnog društva

Historijski i sociološki stručnjaci upućuju na trend instrumentiranja naslova iz prošlosti za politički marketing. Prema istraživanju Instituta za socijalnu politiku iz 2024., 18 % građana starosti 18–30 godina u Republici Hrvatskoj ima pozitivno stajalište prema ustaškom pozdravu, što je porast od 5 % u samo pet godina. Nevladine organizacije traže promjenu zakonske regulative kako bi se naslov pjesme i simbolika strože sankcionirali.

Društveni i medijski utjecaj

Svaki naslov objavljen u tiskovinama ili digitalnim kanalima oblikuje percepciju javnosti. Naslove poput “Pola milijuna na Thompsonovom koncertu” ili “Naslovom fašizma do Zagreb Pride protesta” dodatno produbljuju rasprave.

Analiza medijskih naslova

1. “Marko Perković ruši rekorde: Koncert naslovljen ‘Za dom’ privukao 500.000 ljudi” (Večernji list)
2. “Naslov skupa izaziva podjele” (Jutarnji.hr)
3. “Medijska tišina o ustaškom salamku” (Index.hr)
4. “Naslov, simbola i sudovi: Gdje je granica?” (HRT)

U tim su naslovima sadržani ključni element – riječ naslov – koja automatski asocira na izbor riječi, teme i njihove političke implikacije.

Reakcije na naslov pjesme i simboliku u fan zajednici

Fanovi Marka Perkovića na društvenim mrežama brane upotrebu naslova pjesme kao dio glazbenog identiteta, navodeći kako je “naslov zapravo hommage hrvatskoj domoljubnoj tradiciji”. Suprotno tome, antifašističke udruge ističu da naslov glazbenog djela ne može biti iznad zakona i etike.

Prednosti i nedostaci promocije kontroverznog naslova

Bilo koji događaj s takvim naslovom nosi sa sobom prednosti, ali i ozbiljne rizike.

• Prednosti:
  • Povećana medijska vidljivost i titraji medijskih naslova.
  • Visoka prodaja ulaznica te ekonomski prihodi od turizma.
  • Stvaranje osjećaja zajedništva među hard-core fanovima.
• Nedostaci:
  • Uključivanje Hrvatske u negativne naslove svjetskih medija.
  • Podjela društva na ekstremno desni i široki centar.
  • Pravni i diplomatski problemi zbog podrške fašizmu.

Zaključak

Koncert Marka Perkovića u svibnju 2025. bio je naslovno usmjeren na okupljanje “domoljubnih” snaga, no zapravo je razotkrio duboke podjele u hrvatskom društvu. Dok za jedne naslov skupa predstavlja koncertnu atrakciju i slavlje narodnog identiteta, za druge je riječ o mračnoj oprobi prošlosti i relativizaciji zločinačkog ustaškog režima. S jedne strane, politika i fanovi ističu slobodu izražavanja i ostanak naslova u domeni umjetnosti, a s druge se u pravne propise i sudske odluke unose pozivi na strožu zabranu simbola mržnje.

Na kraju, naslov tog događaja poslužio je kao pokretač šire debate o granicama umjetničke slobode, nacionalističkom retorikom i odgovornosti društva prema povijesti. Hrvatska se našla na raskrižju; izbor naslova ne djeluje više samo na razini glazbe, nego kao ogledalo sadašnjice i putokaz moguće budućnosti.

FAQ

Što znači naslov pjesme “Za dom spremni”?

Naslov pjesme referira se na pozdrav Ustaškog pokreta u NDH tijekom Drugog svjetskog rata. Iako formalno zaštićen kao umjetničko djelo, simbolika nosi teška povijesna značenja i smatra se uvredljivom za mnoge žrtve fašizma.

Je li zakonski dopušteno koristiti taj naslov na koncertu?

Prema sudskoj praksi iz 2024. i 2025., umjetnici mogu pjevati pjesmu pod tim naslovom, no nositi prateće simbole ili pozive na mržnju ostaje zabranjeno i kažnjivo po Kaznenom zakonu.

Koliko je ljudi nazočilo koncertu?

Organizatori su izvijestili o oko 500.000 posjetitelja, što je rekordna brojka za Hrvatsku – premašena je posjećenost Rolling Stones benda i Tina Turner.

Kako su reagirale susjedne zemlje?

Srbija je oštro kritizirala pro-nacističke pozdrave, a političke vođe poput Aleksandra Vučića i Borisa Tadića nazvali su događaj sramotnim i opasnim.

Postoje li prijedlozi za izmjenu zakonodavstva?

Da. Nevladine organizacije predlažu strožu definiciju zabranjenih simbola u umjetničkom i javnom prostoru, dok pojedini pravnici zagovaraju da se umjetnička sloboda ne smije ograničiti na štetu demokracije.

Kako naslov koncerta utječe na društvo?

Izbor naslova dodatno polarizira javnost, potiče debate o prošlosti i europskim vrijednostima te oblikuje stavove publike prema nacionalizmu i povijesnim traumama.

Je li Hrvatska sama u takvim problemima?

Ne. Slični su izazovi zabilježeni i u drugim zemljama EU, gdje ekstrémna desnica koristi povijesne naslove i parole za političku mobilizaciju.

Koja je uloga medija u naslovima?

Mediji kroz uvodne naslove i tone izvještavanja mogu umiriti ili pojačati tenzije. Često se odabir riječi poput naslov koristi za privlačenje čitatelja, ali također oblikuje percepciju javnog mnijenja.