Kontroverze i povijesne sjene: Thompsonov koncert u Zagrebu i njegovi…

U vrućem vikendu srpnja 2025., Zagreb je postao epicentar jedne od najkontroverznijih glazbenih manifestacija u novijoj hrvatskoj povijesti. Marko Perković Thompson, pjevač čije ime izaziva strasti i podjele već desetljećima, okupio je na zagrebačkom Hipodromu, prema navodima organizatora, gotovo pola milijuna ljudi. Iako je koncert obilježila spektakularna organizacija i rekordna posjećenost, događaj nije prošao bez tamnih sjenki prošlosti – uključujući navodne pro-nacističke pozdrave i simbole koji podsjećaju na jedan od najmračnijih perioda hrvatske i europske povijesti.

Tko je Marko Perković Thompson i zašto izaziva polemike?

Marko Perković, rođen 1966. godine, jedan je od najpopularnijih i najkontroverznijih glazbenika u Hrvatskoj. S glazbenom karijerom koja seže do 1990-ih, Thompson je postao ikonom za neke, a simbolom nesnošljivosti za druge. Njegova glazba često se temelji na domoljubnim motivima, povijesnim referencama i narodnim tradicijama, no upravo je jedna od njegovih najpoznatijih pjesma, koja započinje uzvikom “Za dom spremni”, izvor neprekidnih polemika. Taj pozdrav, korišten od strane ustaškog režima za vrijeme Drugog svjetskog rata, danas je u Hrvatskoj zakonski kažnjiv, no sudska praksa dozvoljava njegovo korištenje u kontekstu umjetničkog izričaja.

Thompsonova popularnost ne slabi unatoč brojnim kontroverzama. On je čest gost na raznim domoljubnim okupljanjima, sportskim događajima i koncertima širom zemlje, a njegove pjesme, iako kritizirane, imaju široku slušateljsku bazu. No, upravo zbog navodnih veza s ekstremnim desničarskim ideologijama, neki europski gradovi, poput Beča i Graza, zabranili su njegove nastupe.

Povijesna pozadina: Zašto je “Za dom spremni” toliko problematičan?

Kako bismo razumjeli dubinu kontroverze, važno je osvrnuti se na povijesni kontekst. Ustaški pokret, koji je vladao Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH) tijekom Drugog svjetskog rata, bio je fašistička organizacija koja je surađivala s nacističkom Njemačkom. Ustaše su bile odgovorne za sustav koncentracijskih logora, među kojima je najozloglašeniji bio Jasenovac, gdje su desetci tisuća Srba, Židova, Roma i antifašista izgubili živote na brutalne načine.

Pozdrav “Za dom spremni” korišten je od strane ustaških pripadnika i simpatizera, a danas ga mnogi doživljavaju kao ekvivalent nacističkom “Sieg Heilu”. Iako Hrvatska ima jasne zakone protiv promicanja fašističkih simbola, sudovi su u nekoliko navrata presudili da Thompson može koristiti taj pozdrav unutar svojih pjesama, smatrajući ga dijelom umjetničkog izražaja, a ne izravnim poticanjem na mržnju.

Koncert na Hipodromu: Spektakl ili politička poruka?

Koncem tjedna, Zagreb je doživio masovni skupljanje Thompsonovih obožavatelja. Prema izjavama organizatora, koncert je privukao oko 500.000 posjetitelja, što ga čini jednim od najvećih u povijesti Hrvatske, nadmašujući čak i nastupe globalnih zvijezda poput Rolling Stonesa ili Tine Turner. Thompson je na pozornicu izašao uz ovacije gomile, poručujući kako će “ovim koncertom pokazati jedinstvo”. Tijekom nastupa, pozvao je Europu da “vrati svoju tradiciju i kršćanske korijene”.

Unatoč jasnim upozorenjima organizatora da će bilo kakvo iznošenje simbola mržnje biti strogo kažnjivo, brojni videozapisi i svjedočanstva pokazali su da su pojedini sudionici koncerta izvodili ustaške pozdrave. Hrvatski mediji prenijeli su snimke na kojima se vidi kako skupine ljudi, uglavnom mladih, dižu ruke u kontroverznom gestu. Iako je takvo ponašanje prekršajno prema hrvatskom zakonu, izgleda da je malo tijeha za njegovu provedbu u takvim masovnim okolnostima.

Reakcije s političke scene: Od osuda do šutnje

Događaj nije prošao nezapaženo od strane političkih aktera. Bivša premijerka Jadranka Kosor oštro je kritizirala koncert, istaknuvši kako su “država i grad stavljeni u službu jednog čovjeka”. Na društvenim mrežama istaknula je kako hrvatski mediji, posebice javna televizija HRT, prenose koncert s entuzijazmom, zanemarujući pri tome bilo kakve reference na fašističke simbole. Njezini komentari naglasili su zabrinutost oko “siromaštva novinarstva” koje ne prenosi cijelu sliku.

S druge strane, u susjednoj Srbiji, predsjednik Aleksandar Vučić osudio je koncert kao “manifestaciju podrške pro-nacističkim vrijednostima”. Bivši liberalni lider Boris Tadić prozvao je događaj “velikom sramom za Hrvatsku i Europsku uniju”, ističući kako koncert “slavi ubijanje pripadnika jednog naroda, u ovom slučaju srpskog”. Njegove riječi odražavaju duboku zabrinutost kako takvi simboli mogu utjecati na međunacionalne odnose i opću klimu tolerancije u regiji.

Statistike i trendovi: Što brojke govore o Thompsonovoj popularnosti?

Prema podacima objavljenim 2025., Thompsonove koncerte redovito posjećuje između 100.000 i 500.000 ljudi, ovisno o lokaciji i veličini događaja. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako njegova glazba ima najveću podršku među starijom populacijom i onima s desnog političkog spektra, no zabrinjava činjenica da sve više mladih pristupa njegovim koncertima. Primjerice, na zagrebačkom koncertu, procijenjeno je da je oko 35% posjetitelja bilo mlade od 30 godina.

S druge strane, analize društvenih mreža pokazuju kako se debate oko Thompsona i njegove simbolike intenziviraju tijekom važnih nacionalnih obljetnica ili političkih događaja. Iako je njegova popularnost neosporna, važno je napomenuti kako veliki dio hrvatske javnosti i dalje osuđuje njegove kontroverzne reference, smatrajući ih štetnima za međunacionalni pomirenje i europske integracije.

Odjeci u medijima: Kako su prenosili događaj?

Medijski prikaz koncerta bio je izrazito polariziran. Dok su neki mediji, poput index.hr ili Jutarnjeg lista, donosili kritičke analize i isticali kontroverzne aspekte, drugi, uključujući dio komercijalnih televizija, fokusirali su se isključivo na spektakl i masovnost događaja. HRT, kao javni servis, nailazi na posebne kritike jer je, prema riječima Kosorove, “entuzijastično prenosio koncert”, a zanemario prikazati tamniju stranu događaja.

U međunarodnim medijima, poput BBC-ja ili The Guardiana, koncert je prikazan kao primjer porasta desničarskih simpatija u dijelovima Europe, s naglaskom na zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na regionalnu stabilnost.

Zaključak: Što Thompsonov koncert znači za Hrvatsku i njezinu budućnost?

Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu bio je više od glazbenog događaja – bio je ispit za hrvatsko društvo i njegov odnos prema povijesti, toleranciji i nacionalnom identitetu. S jedne strane, masovna posjećenost pokazuje kako postoji snažna potreba za izražavanjem domoljubnih osjećaja i povezanošću s tradicijom. S druge strane, prisutnost kontroverznih simbola podsjeća na opasnost revizionizma i nemogućnost potpunog pomirenja s prošlošću.

Hrvatska, kao članica Europske unije, nosi odgovornost promicanja vrijednosti tolerancije, jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Dok Thompsonova glazba može biti dio kulturne baštine, važno je razlikovati umjetnički izraz od promicanja mržnje. Nadamo se kako će budući događaji biti prilika za jedinstvo koje uključuje, a ne isključuje, te koje gradi mostove, a ne zidove.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Je li pozdrav “Za dom spremni” ilegalan u Hrvatskoj?

Da, prema hrvatskom zakonu, korištenje ustaških pozdrava i simbola kažnjivo je kao prekršaj. Međutim, sudovi su u nekoliko slučajeva presudili da se, u kontekstu umjetničkog izričaja, takvi simboli mogu koristiti, što ostaje izvor kontroverzi.

Zašto je Thompson toliko popularan unatoč kritikama?

Thompsonova glazba resonira s dijelom populacije koji se poistovjećuje s domoljubnim porukama i želi očuvati nacionalni identitet. Njegove pjesme često se doživljavaju kao dio kulturne baštine, a ne kao politički manifest.

Kako mediji u Hrvatskoj i inozemstvu prenose Thompsonove koncerte?

Unutar Hrvatske, medijski prikazi su često podijeljeni – neki naglašavaju kulturni aspekt, dok drugi isticu kontroverze. Inozemni mediji često fokus stavljaju na povijesne reference i mogući utjecaj na regionalne odnose.

Kakav je odnos mladih prema Thompsonovoj glazbi?

Istraživanja pokazuju kako mladi sve više prisustvuju Thompsonovim koncertima, što izaziva zabrinutost jer ukazuje na mogućnost prenošenja kontroverznih simbola na nove generacije.

Što je Ustaški pokret i zašto je toliko osuđivan?

Ustaški pokret bio je fašistička organizacija koja je vladala NDH tijekom Drugog svjetskog rata. Odgovorna je za brojna zlodjela, uključujući sustav koncentracijskih logora, što ga čini jednim od najmračnijih poglavlja hrvatske povijesti.

Kao zaključak, važno je naglasiti kako rasprave oko Thompsona i njegove simbolike nisu samo glazbeno pitanje, već duboko društveno i povijesno pitanje koje zahtijeva kontinuiran dijalog i razumijevanje.