Koncert Thompsona u Zagrebu: Povijesni događaj ili zabrinjavajući…

U subotu, 5. srpnja 2025., zagrebački hipodrom postao je mjestom jednog od najkontroverznijih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti. Marko Perković Thompson, pjevač poznat po svojim desničarskim simpatijama, okupio je gotovo pola milijuna ljudi na koncertu koji je obilježen korištenjem pozdrava povezanog s ustaškim režimom. Iako je događaj predstavljen kao izraz domoljubnog jedinstva, reakcije diljem Europe upućuju na duboku zabrinutost zbog glorifikacije fašističkih simbola u srcu moderne Hrvatske. Ovaj članak detaljno analizira kontekst, implikacije i šire društvene odjeke ovog nezaboravnog, ali i izrazito polarizirajućeg događaja.

Povijesna pozadina: Tragovi prošlosti u suvremenom društvu

Kako bismo u potpunosti razumjeli težinu onoga što se dogodilo na hipodromu, ključno je osvrnuti se na povijesni kontekst. Nezavisna Država Hrvatska (NDH), ustaški režim koji je postojao tijekom Drugog svjetskog rata, bio je nacistička marionetska država poznata po iznimnoj brutalnosti. Prema podacima Muzeja holokausta u SAD-u, sustav koncentracijskih logora poput Jasenovca doveo je do smrti stotina tisuća Srba, Židova, Roma, kao i Hrvata koji su se suprotstavljali režimu. Procjene variraju, ali smatra se da je do 80% hrvatskih Židova ubijeno tijekom tog razdoblja, što predstavlja jedan od najvećih postotaka u Europi.

Pozdrav “Za dom spremni”, korišten na koncertu, izravno je povezan s ustaškim pokretom. Iako ga neki danas pokušavaju rekontekstualizirati i povezati s Domovinskim ratom iz devedesetih, njegovo povijesno nasljeđe ne može se odvojiti od terora NDH. Upravo ta ambivalentnost – između percipiranog domoljublja i mračne povijesne simbolike – čini ovu temu toliko osjetljivom i važnom za razumijevanje suvremenih društvenih dinamika u Hrvatskoj i regiji.

Je li “Za dom spremni” samo pjesma ili nešto više?

Thompsonova pjesma koja započinje tim pozdravom, a čiji se refren ponavljao na tisuce glasova na hipodromu, predmet je pravnih i društvenih polemika već godinama. Iako je izvođenje tog pozdrava u javnosti prekršajno djelo prema hrvatskom zakonu, sudovi su dosljedno presuđivali da Thompson, kao umjetnik, ima pravo koristiti ga u okviru svog scenskog nastupa. Ovakva pravna interpretacija otvara pitanje granice između umjetničke slobode i promicanja mržnje. S jedne strane, branioci slobode izražavanja ističu važnost zaštite umjetničkih djela, bez obzira na njihov kontroverzni sadržaj. S druge strane, žrtve i njihove obitelji, kao i brojne ljudskopravne organizacije, upozoravaju da takvi simboli normaliziraju mržnju i vrijeđaju dostojanstvo onih koji su pretrpjeli neopisive patnje.

Koncert kao društveni fenomen: Brojke i utjecaj

Prema procjenama organizatora i medija, na hipodromu se okupilo između 400.000 i 450.000 ljudi, što ga čini vjerojatno najvećim koncertom u povijesti samostalne Hrvatske. Ova golema brojka nije samo pokazatelj Thompsonove popularnosti, već i snažan društveni signal. Tko su ti ljudi i što ih je dovelo tamo? Istraživanja pokazuju da njegova publika nije homogena – obuhvaća različite dobne skupine, obrazovne profile i društvene slojeve. Za mnoge, njegove pjesme predstavljaju izraz autentičnog hrvatskog identiteta, otpora globalizaciji i čuvanja tradicije. Međutim, zabrinjava činjenica da među njima ima i mnogo mladih ljudi koji, prema komentarima na društvenim mrežama, pozdrav izvode s ponosom, često bez potpunog razumijevanja njegove povijesne težine.

Ekonomski aspekt također je značajan. Organizacija koncerta ove razmjer zahtijevala je golema financijska ulaganja, a grad Zagreb i državne institucije bile su ukjučene u osiguravanje logistike i sigurnosti. Ovo otvara pitanje uloge javnih vlasti u promicanju ili, barem, dopuštanju događaja koji je dijelom društva doživljen kao provokativan i štetan.

Reakcije vlasti: Između šutnje i osude

Odziv hrvatskih vlasti na koncert bio je višeslojan i donekle kontradiktoran. S jedne strane, premijer Andrej Plenković prisustvovao je Thompsonovoj probi sa svojom obitelji, što je mnogi protumačili kao prešutnu podršku ili barem neutralnost prema pjevačevim stavovima. S druge strane, nakon koncerta, tijela za provedbu zakona najavila su kazneni progon za pojedine sudionike koji su izvodili zabranjene pozdrave, što ukazuje na pokušaj balansiranja između različitih društvenih pritisaka.

Ombudsperson za ljudska prava Tena Šimonović Einwalter oštro je kritizirala ovakav pristup, istaknuvši da država već dugo ne šalje dovoljno jasan signal da su svi oblici mržnje i glorifikacije mračnih povijesnih razdoblja neprihvatljivi i protuzakoniti. Njezin stav odražava duboku zabrinutost dijelova civilnog društva koji se zalažu za jasnije distanciranje od ekstremizma.

Medijski odjek i međunarodne reakcije

Događaj nije prošao nezapaženo ni izvan granica Hrvatske. Europske novosti, poput Euro Newsa, prenijele su vijest s naglaskom na zabrinutost zbog porasta desničarskih simbola unutar EU. Balkan Insight istaknuo je kritike domaćih i međunarodnih ljudskopravnih organizacija. Na društvenim mrežama, posebno na X-u (bivšem Twitteru), koncert je potaknuo žestoke debate. Bivši srpski predsjednik Boris Tadić opisao ga je kao “veliku sramotu za Hrvatsku i Europsku uniju”, ističući da je užasavajuće vidjeti glorifikaciju fašističkih kolaboracionista u 21. stoljeću.

Unutar Hrvatske, mediji su bili podijeljeni. Dok su neki, poput dijela javnog servisa HRT, prenosili vijesti o koncertu bez većeg komentara, drugi su, uključujući bivšu premijerku Jadranku Kosor, optužili medije za indulgenciju prema desničarskom pjevaču. Kosor je na X-u napisala kako ne samo da država i grad služe jednom čovjeku, već i televizijske postaje, ističući da mediji nisu izvještavali o zabrinjavajućim simbolima koji su se pojavljivali već tijekom priprema za koncert.

Širi društveni kontekst: Što ovo znači za Hrvatsku?

Ovaj događaj nije izolirani slučaj, već dio šireg trenda u hrvatskom i europskom društvu. Rast populističkih i desničarskih pokreta diljem Europe, potaknut ekonomskom nesigurnošću, migracijskim izazovima i društvenim promjenama, reflektira se i u Hrvatskoj. Thompsonov koncert može se promatrati kao symptom tih tendencija – izraz želje za jasnijim nacionalnim identitetom i otporom prema percipiranom gubitku tradicijskih vrijednosti.

Međutim, pitanje je koliko je takav identitet, izgrađen na kontroverznim povijesnim simbolima, održiv i prihvatljiv u modernom, multikulturalnom europskom okruženju. Hrvatska, kao članica Europske unije, suočava se s izazovom pomirenja svoje teške povijesti s vrijednostima tolerancije, ljudskih prava i suživota na kojima je EU izgrađena.

Zaključak: Između sjećanja i budućnosti

Koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu ostavio je dubok i trajan trag na hrvatsko društvo. S jedne strane, on je pokazao snagu osjećaja domoljublja i želje za očuvanjem nacionalnog identiteta među stotinama tisuća građana. S druge strane, upotreba simbola povezanih s jednim od najmračnijih razdoblja hrvatske povijesti podsjeća na opasnost zaborava i relativizacije zločina.

Put prema naprijed zahtijeva pažljivo balansiranje. S jedne strane, potrebno je poštovati slobodu izražavanja i umjetničkog stvaralaštva, uključujući i one oblike koji izazivaju nelagodu. S druge strane, društvo ima moralnu obvezu štititi dostojanstvo žrtava i spriječiti ponavljanje pogrešaka prošlosti. Ovo uključuje jačanje obrazovnih sustava kako bi mladi bolje razumjeli povijest, kao i dosljedniju primjenu zakona koji zabranjuju promicanje mržnje. Konačno, vodeće političke i društvene ličnosti imaju kĺjučnu ulogu u postavljanju jasnih granica i promovijanju vrijednosti uključivosti i poštovanja različitosti.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Je li pozdrav “Za dom spremni” ilegalan u Hrvatskoj?

Da, izvođenje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” u javnosti predstavlja prekršaj prema hrvatskom zakonu. Međutim, sudovi su dosad štitili Thompsonovo pravo na korištenje tog pozdrava unutar njegovih koncertnih nastupa, tumačeći ga kao dio umjetničkog izričaja.

Koliko je ljudi prisustvovalo koncertu 5. srpnja 2025.?

Prema procjenama organizatora i neovisnih medija, na zagrebačkom hipodromu okupilo se između 400.000 i 450.000 ljudi, što ga čini vjerojatno najmasovnijim koncertom u povijesti samostalne Hrvatske.

Kako su međunarodni mediji reagirali na događaj?

Mediji diljem Europe, poput Euro Newsa i Balkan Insigha, prenosili su vijest s naglaskom na zabrinutost zbog korištenja fašističkih simbola unutar EU. Reakcije su uglavnom bile kritičke, ističući povijesnu težinu pozdrava i njegovu povezanost s ustaškim režimom.

Što je rekla hrvatska ombudsperson za ljudska prava?

Tena Šimonović Einwalter izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog nepostojanja jasne osude od strane državnih tijela, ističući da to šalje pogrešnu poruku o prihvatljivosti izraza mržnje i glorifikacije zločina iz prošlosti.

Kakav je ekonomski utjecaj imao koncert?

Koncert je zahtijevao značajna financijska ulaganja u logistiku i sigurnost, s ukĺjučenošću gradskih i državnih službi. Iako je donio privremeni ekonomski poticaj lokalnom gospodarstvu (smještaj, ugostiteljstvo), dugoročni utjecaj na imidž Hrvatske kao turističke destinacije još je uvijek nepoznanica.