U svijetu hrvatskog poslovanja, priče o propalim tvrtkama i dugovima često otkrivaju duboke veze između privatnih interesa i državnih institucija. Jedna takva priča vrti se oko Ivana Rimca, oca uspješnog poduzetnika Mate Rimca, vlasnika poznate tvrtke Rimac Automobili. Njegova propala tvrtka Rim i Zov d.o.o. suočava se sa stečajem punim zapetljanih financijskih odnosa, uključujući otkup duga prema državi od strane druge tvrtke povezane s obitelji. Ova situacija nije samo pravna zavrzlama, već i podsjetnik na probleme korupcije i neodgovornosti u hrvatskom gospodarstvu. U ovom članku istražujemo pozadinu, činjenice i šire implikacije, nudeći dubinski pogled na slučaj koji odražava šire probleme u našoj zemlji.
Pozadina stečaja tvrtke Rim i Zov d.o.o.
Tvrtka Rim i Zov d.o.o. bila je jedan od poslovnih pothvata Ivana Rimca, iskusnog poduzetnika iz Slavonskog Broda. Osnovana je u suradnji s Jerkom Zovkom, koji je danas preminuo, a vlasništvo su dijelili ravnopravno. Ova tvrtka bavila se raznim poslovima, uključujući trgovinu i građevinske aktivnosti, ali je ubrzo naletjela na financijske poteškoće. Stečaj je otvoren i zaključen u lipnju 2019. godine, kada su utvrđene neizvršene obveze u iznosu od 420.295 kuna, što je tada odgovaralo otprilike 55.000 eura.
Stečajni postupak nije bio jednostavan. Trgovački sud u Zagrebu zakazao je ročište za 27. lipnja, na kojem će se vjerovnici izjasniti o ključnom pitanju: otkupu tražbine prema državi. Riječ je o dugu od oko 6.284 eura, koji je Ministarstvo financija – Porezna uprava imalo prema stečajnoj masi. Ono što ovu situaciju čini posebno zanimljivom jest da je taj dug otkupila tvrtka RIMC d.o.o., koja je bila povezana s Ivanom Rimcem. Prema dopisu zamjenice županijske državne odvjetnice Alenke Horak Koprive, RIMC d.o.o. uplatio je taj iznos 21. svibnja, samo dan nakon skupštine vjerovnika.
Ova transakcija podiže pitanja o financijskim manevrima unutar obiteljskog poslovanja. RIMC d.o.o. ima utvrđenu tražbinu od 2,19 milijuna eura prema stečajnoj masi Rim i Zov d.o.o., što sugerira da je ova tvrtka ključna u pokušajima restrukturiranja duga. Antonio Rimac, navodno jedini osnivač RIMC d.o.o., povezan je s obitelji, iako detalji o vlasništvu ostaju nejasni. U mom mišljenju, ovakvi otkupi duga unutar iste obitelji ili poslovne mreže često služe za zaštitu imovine, ali mogu i zamagliti sliku o stvarnoj financijskoj odgovornosti.
Osuda Ivana Rimca za gospodarski kriminal
Srž ove priče leži u pravosudnoj povijesti Ivana Rimca. U listopadu 2023. godine, sud u Požegi osudio ga je na tri godine zatvora zbog gospodarskog kriminala. Optužnica se vuče još iz 2013. godine i odnosi se na događaje u tvrtki Slavonija DI, gdje je Rimac bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora. Ta tvrtka, koja se bavila preradom drva u Slavonskom Brodu, postala je žrtva serije sumnjivih poslova koji su doveli do gubitka velikih suma novca.
Prema presudi, Rimac je 2002. godine dogovorio nekoliko transakcija kojima je Slavonija DI izgubila novac, a taj novac je prebačen u Rim i Zov d.o.o. Na primjer, u preprodaji zemljišta, Slavonija DI izgubila je 418.828 eura u jednom slučaju i 1.103.388 eura u drugom. Dodatno, Rimac je organizirao rušenje stare tvornice Slavonije DI za 939.146 eura, što se pokazalo preplaćenim za 433.235 eura. Za trgovinu zemljištem dobio je dvije godine zatvora, a za rušenje godinu i šest mjeseci, što je objedinjeno u ukupno tri godine.
Ova osuda nije samo kazna za Rimca; ona otkriva duboke probleme u hrvatskom pravosuđu. Proces je trajao deset godina, što je tipično za naše sudove, gdje se slučajevi vuku godinama, omogućavajući optuženima da nastave s poslovima. Ivan Rimac (62 godine) bio je nekoć utjecajna figura – čak i predsjednik Nadzornog odbora Rimac Automobila do siječnja 2023. godine. Njegov sin Mate Rimac, genij iza električnih automobila, mora se suočiti s ovih nasljedicama, iako je tvrtka Rimac Automobili uspjela izgraditi globalni ugled. Međutim, povezanost oca i sina podiže etička pitanja: koliko privatni skandali utječu na obiteljski biznis?
Veze s političkim figurama: Uloga Milana Bandića
Jedan od najzanimljivijih elemenata ove priče jest povezanost Ivana Rimca s bivšim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Prema Rimčevim vlastitim riječima na suđenju, upravo je Bandić spojio Rimca i Zovka u osnivanju Rim i Zov d.o.o. Bandić, poznat po svojim kontroverznim poslovima i optužbama za korupciju, bio je centralna figura u hrvatskoj politici desetljećima. Njegova mreža utjecaja proširila se na mnoge poduzetnike, uključujući one poput Rimca.
Ova veza nije iznenađujuća u kontekstu hrvatskog poslovanja 2000-ih, kada su političke veze često bile ključ uspjeha – ili propasti. Bandićeva smrt 2021. godine nije prekinula istrage o njegovim poslovima, ali slučajevi poput ovog pokazuju kako su se privatni interesi miješali s javnim. U mom viđenju, ovo je klasičan primjer klijentelizma u Hrvatskoj: poduzetnici poput Rimca koristili su političke kontakte za brze profite, ali na kraju plaćaju cijenu kada se pravda probudi. To podsjeća na brojne slučajeve korupcije u Slavoniji i Zagrebu, gdje su lokalni moćnici omogućavali sumnjive poslove.
Šire gledano, ova priča ilustrira probleme regionalnog gospodarstva. Slavonija, regija bogata resursima poput drva, pati od depopulacije i ekonomskih kriza. Tvrtke poput Slavonije DI mogle su doprinijeti razvoju, ali umjesto toga postale su alati za lični dobitak. Rimčev slučaj nije izoliran; slični skandali, poput onih u agrobiznisu ili građevini, pokazuju sistemski problem nedostatka nadzora.
Financijski manevri i Credo banka
Drugi ključni element stečaja jest umiješanost Credo banke, koja je u stečaju. Sudskom presudom iz 2023. godine, Credo banka naložena je isplatiti Rim i Zov d.o.o. 1.109.562 eura, uvećano za zateznu kamatu i troškove postupka. Stečajni upravitelj predložio je nastavak postupka i poziv vjerovnika na prijavu tražbina, što je dovelo do skupštine 20. svibnja.
Otkup duga od strane RIMC d.o.o. dogodio se upravo u ovom kontekstu. Dok država, preko Porezne uprave, imala je tražbinu, RIMC je interveniran plaćajući taj iznos. Ovo može biti legitimna financijska strategija za osiguravanje većih tražbina, ali budi sumnju. U Hrvatskoj, gdje je stečaj čest mehanizam za rješavanje kriza, takvi manevri često služe za zaobilaženje poreza ili zaštitu imovine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, broj stečajnih postupaka porastao je u posljednjih nekoliko godina, posebno nakon pandemije, što ukazuje na širi problem.
U kontekstu Rimčeve obitelji, RIMC d.o.o. predstavlja most između prošlih i budućih poslova. Mate Rimac, s Rimac Automobilima, postigao je međunarodni uspjeh, privukavši investitore poput štedionice Bugatti-Rimac. Međutim, očevi dugovi i osuda mogu baciti sjenu na tu reputaciju. Je li ovo fer? Vjerojatno ne, ali u maloj zemlji poput Hrvatske, obiteljske veze su neizbježne u medijima i javnom mnijenju.
Pravosudne zapetljane i budućnost
Sud u Splitu potvrdio je presudu protiv Ivana Rimca, a pretpostavke kažu da je otišao u Bosnu i Hercegovinu, gdje mu je oduzeta putovnica u Hrvatskoj. Ovo nije rijetkost; mnogi osuđeni poduzetnici traže utočište u susjednim zemljama, gdje suradnja s hrvatskim vlastima nije uvijek efikasna. Rimcu je zabranjeno napuštati Hrvatsku, ali provedba takvih mjera često je slaba.
Šire, ovaj slučaj ističe potrebu za reformama u hrvatskom pravosuđu. Dugotrajni procesi omogućavaju da se imovina sakrije ili prenese, ostavljajući vjerovnike – uključujući državu – bez sredstava. Prema izvješćima Europske komisije, Hrvatska još uvijek zaostaje u borbi protiv korupcije, s indeksom percepcije na 50. mjestu od 180 zemalja. Rimčev slučaj je samo vrh ledenog brijega; slični primjeri u političkom i poslovnom svijetu pokazuju da se pravda sporo vrti.
U mom mišljenju, ovo je prilika za razmišljanje o etici poslovanja. Dok Mate Rimac gradi budućnost s inovacijama, nasljeđe oca podsjeća na stare navike. Hrvatska mora uložiti u transparentnost i brže sudove da spriječi takve zapetljane.
Šire implikacije za hrvatsko gospodarstvo
Razmatrajući ovaj slučaj u širem kontekstu, vidimo kako gospodarski kriminal utječe na cijelu ekonomiju. Dugovi prema državi, poput poreznih obveza, čine veliki dio proračuna. Kada tvrtke poput Rim i Zov propadnu, gube se radna mjesta i porezni prihodi. U Slavoniji, gdje je nezaposlenost visoka, takvi slučajevi pogoršavaju regionalne probleme.
Povezanost s bankama u stečaju, poput Credo, pokazuje rizike u financijskom sektoru. Hrvatska je doživjela nekoliko bankarskih kriza, a otkupi tražbina mogu biti alat za stabilizaciju, ali i za manipulaciju. Prema stručnjacima, bolji nadzor Agencije za nadzor financijskih usluga mogao bi spriječiti takve situacije.
Što se tiče obitelji Rimac, ovo je lekcija o odvajanju privatnog i poslovnog. Mate Rimac uspio je izgraditi imperij vrijedan milijarde, ali medijska pažnja na oca može utjecati na investitore. U globalnom svijetu, reputacija je ključna, a Hrvatska mora raditi na tome da se takve priče ne ponavljaju.
FAQ
Tko je Ivan Rimac i kakva je njegova veza s Mateom Rimcem?
Ivan Rimac je hrvatski poduzetnik osuđen na tri godine zatvora za gospodarski kriminal. On je otac Mate Rimca, osnivača i vlasnika Rimac Automobila, uspješne tvrtke specijalizirane za električna vozila.
Što se dogodilo s tvrtkom Rim i Zov d.o.o.?
Tvrtka Rim i Zov d.o.o., osnovana od Ivana Rimca i Jerka Zovka, ušla je u stečaj 2019. godine s neizvršenim obvezama od oko 55.000 eura. Postupak uključuje otkup duga prema državi od strane povezane tvrtke RIMC d.o.o.
Zašto je Ivan Rimac osuđen?
Osuđen je zbog izvlačenja novca iz tvrtke Slavonija DI u korist svoje tvrtke Rim i Zov, uključujući preplaćene poslove i gubitke od preko milijun eura. Presuda je donesena 2023. godine nakon desetogodišnjeg procesa.
Kakvu ulogu ima RIMC d.o.o. u ovom slučaju?
RIMC d.o.o., povezana s obitelji Rimac, otkupila je dug od 6.284 eura prema Poreznoj upravi. Ima tražbinu od 2,19 milijuna eura prema stečajnoj masi Rim i Zov, što joj daje utjecaj u postupku.
Je li Milan Bandić povezan s ovim slučajem?
Da, prema svjedočenju Ivana Rimca, bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić spojio ga je s Jerkom Zovkom u osnivanju tvrtke. Ovo ukazuje na političke veze u poslovima.
Što se događa s Credo bankom u vezi s ovim?
Credo banka, u stečaju, naložena je isplatiti Rim i Zov 1,1 milijun eura plus kamate. Ovo je dio šireg sporazuma o ustupu tražbina u stečajnom postupku.
Kakve su implikacije ovog slučaja za hrvatsko poslovanje?
Slučaj ističe probleme korupcije, dugotrajnih sudova i obiteljskih financijskih manevra, podsjećajući na potrebu za većom transparentnošću i bržim pravosudnim procesima u Hrvatskoj.
Zaključak: Lekcije iz zapetljanih duga
Slučaj Ivana Rimca i njegove tvrtke Rim i Zov d.o.o. nije samo priča o jednom poduzetniku; to je ogledalo hrvatskog gospodarstva, puno političkih veza, financijskih trikova i sporog pravosuđa. Dok se dugovi otkupljuju i stečajevi vuku, jasno je da je potrebna reforma. Za obitelj Rimac, ovo je podsjetnik da prošlost može utjecati na budućnost, ali i prilika za rast. Ključni poruke su: transparentnost štiti, a odgovornost gradi povjerenje. Hrvatska mora učiti iz takvih slučajeva da izgradi jače poslovanje za sve.
Ostavi komentar