Hrvatski navijači: između navijačkog entuzijazma i ekstremizma
U kolovozu 2023. godine, grčki navijač Michalis Katsouris izgubio je život u uličnim sukobima između grčkih i hrvatskih navijača pred utakmicu kvalifikacija za Ligu prvaka. Ovaj tragični događaj potaknuo je široku europsku raspravu o nasilju na stadionima, ali i o političkim i društvenim implikacijama navijačkih skupina. U Hrvatskoj, pitanje nasilja i ekstremizma među navijačima posebno je došlo u fokus, s naglaskom na skupine poput Bad Blue Boysa (BBB) i Torcide. No, jesu li hrvatski navijači doista desni ekstremisti, ili je riječ o složenijem društvenom fenomenu?
Hrvatski navijački skupine imaju dugu povijest, koja seže do 1980-ih godina, kada su se formirale prve organizirane skupine navijača. Bad Blue Boys, navijači Dinama iz Zagreba, osnovani su 1986. godine, dok je Torcida, navijačka skupina Hajduka iz Splita, nastala još ranije, 1950. godine. Ove skupine nisu samo skupine ljubitelja sporta; one često predstavljaju mikrokosmose širih društvenih i političkih trendova.
Tijekom 1990-ih, nakon raspada Jugoslavije i Domovinskog rata, navijačke skupine u Hrvatskoj dobile su dodatnu ulogu. Neki su se priklonili nacionalističkim idejama, što je dovelo do povezivanja navijačkog identiteta s određenim političkim stavovima. Na primjer, tijekom rata, mnogi navijači sudjelovali su u obrani zemlje, što je dodatno ojačalo njihovu povezanost s hrvatskim nacionalnim identitetom.
Tragični incident u Ateni 2023.
Smrt Michalisa Katsourisa u kolovozu 2023. godine predstavlja jedan od najtragičnijih incidenta u novijoj povijesti europskog navijačkog nasilja. Sukobi između grčkih i hrvatskih navijača dogodili su se unatoč zabrani ulaska gostujućih navijača na stadion, što ukazuje na organiziranost i namjernost sukoba. Prema izvještajima, oko 100 hrvatskih navijača uhićeno je nakon incidenata, no niti jedan nije osuđen za ubojstvo, a glavni osumnjičeni pušteni su do prosinca 2023. godine.
Dino Vukusic, stručnjak za ponašanje navijača s Instituta Ivo Pilar, istaknuo je kako je ovaj incident bio presedan za hrvatske navijače. “To je bio prvi put da je hrvatska navijačka skupina upletena u tako tragičan, fatalni incident,” rekao je Vukusic. Također je napomenuo kako Bad Blue Boys imaju kodeks časti koji strogo zabranjuje nošenje hladnog oružja, što dovodi u pitanje tko je zapravo odgovoran za eskalaciju nasilja.
Povezanost s desnim ekstremizmom
Hrvatske navijačke skupine često su optuživane za desni ekstremizam, posebno zbog incidenata koji ukļučuju nacističke simbole i ustaške pozdrave. Na primjer, tijekom kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2015. godine, hrvatski navijači izvikivali su rasističke parole na utakmici protiv Norveške, što je dovelo do kažnjavanja Hrvatske nogometnog saveza od strane UEFA-e. Noć prije utakmice protiv Italije, nepoznate osobe ispisale su svastiku na teren u Splitu, što je rezultiralo dodatnim kaznama, uključujući oduzimanje bodova i novčane globbe.
Godine 2022., Bad Blue Boys marširali su centrom Milana s ustaškim pozdravom pred utakmicu Lige prvaka protiv AC Milana. Slični incidenti dogodili su se i 2023. godine, kada je na utakmici između NK Rudes i Hajduka Split prikazana zastava s brojem “88”, što je poznata skraćenica za “Heil Hitler”. Ovi simboli jasno ukazuju na prisutnost ekstremističkih elemenata unutar pojedinih navijačkih skupina.
Ipak, važno je naglasiti kako nisu svi hrvatski navijači ekstremisti. Aleksandar Holiga, urednik sportske stranice Telesport, ističe kako je pogrešno generalizirati i sve navijače stavljati u isti koš. “Takvi simboli i skandali događaju se u raznim zemljama i u raznim kontekstima,” rekao je Holiga. “Imaju političku dimenziju, ali su često infantlini, neukusni i potpuno neprimjereni, a ne nužno dio šire ekstremističke agende.”
Unutar navijačkih skupina postoji hijerarhija i različite frakcije. Neki članovi su aktivno uključeni u nasilje i ekstremizam, dok drugi samo podržavaju svoj tim bez ikakvih političkih konotacija. Na primjer, mnogi navijači Dinama i Hajduka sudjeluju u humanitarnim akcijama i društvenim projektima, što pokazuje drugačiju stranu navijačke kulture.
Uloga kluba i vlasti u suzbijanju nasilja
Klubovi i vlasti imaju ključnu ulogu u upravljanju navijačkim ponašanjem. U Hrvatskoj, postoji nedostatak komunikacije između navijača, klubova i policije, što otežava prevenciju incidenata. Tijekom godina, uvedene su razne mjere, poput zabrana ulaska na stadione, nadzora kamera i pooštrenih kazni, ali nasilje i dalje izbija.
Na europskoj razini, UEFA je pooštriti svoje stavove prema nasilju, posebno nakon incidenta u Ateni. Aleksandar Ceferin, predsjednik UEFA-e, nazvao je huliganizam “rakom” koji se mora suzbiti. No, unatoč naporima, nasilje na stadionima ostaje problem diljem Europe, a ne samo u Hrvatskoj.
Statistike i trendovi
Prema podacima Europske agencije za provođenje zakona (Europol), incidencija nasilja na sportskim događajima u Europi blago raste od 2020. godine, s posebnim porastom u zemljama poput Grčke, Italije i Hrvatske. U 2023. godini, zabilježeno je preko 500 incidenata s navijačkim nasiljem u Europi, s hrvatskim navijačima uključenim u oko 5% slučajeva.
S druge strane, istraživanja pokazuju kako većina navijača nije upletena u nasilje ili ekstremizam. Prema anketi provedenoj 2023. godine, samo 10-15% navijača aktivno sudjeluje u organiziranim skupinama koje se bave nasiljem, dok ostali samo prate utakmice iz ljubavi prema sportu.
Hrvatski navijači nisu monolitna skupina, već složena mješavina entuzijasta, nacionalista, te u manjem broju, ekstremista. Dok postoje incidenti koji ukazuju na desni ekstremizam, većina navijača nije politički motivirana na način koji se pripisuje manjini. Rješavanje ovog problema zahtijeva suradnju između klubova, vlasti i navijačkih skupina, kako bi se promovirao pozitivni navijački duh, a suzbilo nasilje i ekstremizam.
Kao što je Michalis Katsourisova smrt pokazala, posljedice nasilja mogu biti tragične, ali isto tako pružaju priliku za promjenu. Hrvatska, zajedno s ostatkom Europe, mora nastaviti raditi na prevenciji i edukaciji, kako bi navijački događaji bili sigurni i uključivi za sve.
Jesu li svi hrvatski navijači desni ekstremisti?
Ne, većina hrvatskih navijača nije ekstremistička. Iako postoje incidenti koji ukļučuju ekstremističke simbole i nasilje, oni su djelo manjine unutar navijačkih skupina.
Koje su mjere uvedene za suzbijanje nasilja na stadionima u Hrvatskoj?
Uvedene su zabrane ulaska na stadione, pooštren nadzor kamerom, te suradnja s policijom. No, problemi s komunikacijom i provedbom ostaju.
Kako se navijačke skupine razlikuju međusobno?
Skupine poput Bad Blue Boysa i Torcide imaju različite povijesti i kulture, ali obje imaju frakcije koje se bave nasiljem, dok većina članova nije upletena.
Što se dogodilo u incidentu u Ateni 2023. godine?
Došlo je do sukoba između grčkih i hrvatskih navijača, gdje je grčki navijač Michalis Katsouris izgubio život. Hrvatski navijači uhićeni su, ali nitko nije osuđen za ubojstvo.
Kakav je stav UEFA-e prema nasilju na stadionima?
UEFA je pooštriti kazne i naziva nasilje “rakom” koji se mora suzbiti, s naglaskom na europsku suradnju u rješavanju ovog problema.
Ostavi komentar