Hrvatski desničarski pjevač Marko Perković i obožavatelji izvode…

Hrvatski desničarski pjevač Marko Perković i tisuće njegovih obožavatelja ovog su vikenda u Zagrebu izveli kontroverzne pro-nacističke pozdrave, izazvavši val osuda domaće i međunarodne javnosti. Preko pola milijuna ljudi okupilo se na Hippodromu kako bi poslušalo Thompsonov najveći koncert u povijesti Hrvatske, no ispod spektakla glazbe i navijačkih pjesama kriju se duboki filozofski, politički i pravni izazovi godine 2025.

Pozadina umjetnika i povijesni kontekst

Porijeklo i glazbeni stil

Marko Perković, poznatiji pod umjetničkim imenom Thompson, svoj je glazbeni uspon započeo devedesetih, u jeku Domovinskog rata. Njegove pjesme spajaju rock ritmove s patriotskim tekstovima, često prožetim elementima ultranacionalizma i povijesnih simbolika. Zbog pjesme “Bojna Čavoglave” stekao je kultni status među dijelom publike, a slogan “Za dom spremni!” ušlo je u vokabular mnogih navijača i pravaša.

Povijesni simboli i kontroverze

Glavni kamen spoticanja često su Ustaša simbolika i Ustasha pozdrav “Za dom spremni!”, čiji korijeni vode direktno u NDH, marionetsku državicu pod njemačkom i talijanskom okupacijom tijekom Drugog svjetskog rata. NDH je odgovorna za stradanje desetaka tisuća Srba, Židova, Roma i antifašista. Logično je da upotreba tih simbola izaziva oštre kritike, osobito kada se pojave na masovnom događaju poput Thompsonovog koncerta.

Masovni koncert u Zagrebu

Organizacija i broj posjetitelja

Koncert je održan na Zagreb Hippodromu u subotu, 5. srpnja 2025., po temperaturi koja je prelazila 30°C. Organizatori su najavljivali najveći događaj u hrvatskoj glazbenoj povijesti, a Thompson je prema prvim podacima HRT-a oborio rekord prodaje ulaznica, nadmašivši i zvijezde poput Rolling Stonesa ili Tine Turner. Procjenjuje se da je na koncertu bilo od 400.000 do čak 600.000 posjetitelja, od kojih se značajan dio organizirano dovezao navijačkim autobusima i kombijima iz regije.

Pro-nacistički pozdravi i reakcije

Uprkos službenim pravilima organizatora da su svi oblici mržnje i govor mržnje zabranjeni, na sceni su se odvijali masovni pro-nacistički pozdravi. Fanovi su digli ruke u znak “Za dom spremni!”, a prilikom Perkovićevog izlaska na pozornicu orilo se “Sieg Heil” u prijevodu na hrvatski. Videozapisi lokalnih medija te snimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju navijače obučene u crne košulje nalik onima Ustaške mladeži, s križevima i kukastim križevima na rukavima.

Pravni i društveni kontekst

Kaznena regulativa i sudske odluke

Hrvatski kazneni zakon zabranjuje javno isticanje znakova i pozdrava totalitarnih režima, pa tako i nacističkih. Međutim, sudovi su Perkoviću dopustili izvođenje pjesme čiji je refren obavijen zabranjenim pozdravom, uz objašnjenje da je riječ o umjetničkom djelu. Time je nastala pravna praznina – HRT i druge javne institucije ne smiju promovirati govor mržnje, ali pjevačeva osobna sloboda tumači se šire.

Uloga vlade i lokalnih vlasti

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i premijer nisu bili na koncertu, ali su nakon događaja najavili reviziju propisa kako bi se spriječilo masovno širenje fašističkih i nacističkih simbola. Ministar unutarnjih poslova i pravosuđa najavio je izmjene Zakona o javnom okupljanju, dok su oporbeni političari reagirali oštro, tvrdeći da država preglasno šuti.

Reakcije domaće i međunarodne javnosti

Stajališta političara

Bivša primministrica Jadranka Kosor na društvenoj mreži X prozvala je vladu da je “stavila državu i grad na uslugu jednog čovjeka”. Istaknuta je i izjava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Thompsonov koncert nazvao “javnošću podršci nacističkim vrijednostima”. Nekadašnji srbijanski predsjednik Boris Tadić poručio je da je riječ o “velikoj sramoti za Hrvatsku i Europsku uniju”.

Medijske percepcije i društvene mreže

Hrvatski i strani mediji podijelili su snimke s koncerta bez obzira na zabranu mržnje. Dok su konzervativni portali hvalili “jedinstvo nacije” i “povijesni uspjeh”, progresivni novinari optužili su RTL, HRT i ostale televizije da su prešutjeli ili umanjili veličinu fašističkog pozdrava. Na mrežama se viralno dijeli hashtag #NeZaboravimo, kojim antifašističke udruge pozivaju na prosvjede i edukaciju mladih.

Perspektive i implikacije u 2025.

Utjecaj na politiku i prosvjede

Ovaj događaj može doprinijeti daljnjem jačanju nacionalističkih i ekstremaških skupina, ali i aktivaciji antifašističkih građanskih inicijativa. Zbog velikog odaziva publike, kandidati za lokalne i parlamentarne izbore planiraju koristiti Reference Thompsonove publike – neki kao upozorenje, drugi kao inspiraciju. Pred nama su ključne godine u kojima će se definirati granice slobode govora i zaštite manjina.

Što očekivati u budućnosti?

Možemo očekivati oštrije zakone protiv govora mržnje, ali i nove sudske sporove o umjetničkoj slobodi. Mladima će važiti alternativa – edukativni programi o NDH i holokaustu; antifašističke organizacije već pripremaju digitalne muzejske izložbe. Internacionalni pritisak Europske unije također će se produbiti, jer se Hrvatska suočava s optužbama za nekonzistentnu primjenu europskih standarda.

Prednosti i nedostaci popularnosti takvog koncepta

• Prednosti:
  • Jačanje identiteta dijela publike koji se osjeća zanemarenim.
  • Privlačenje pozornosti medija i veća prodaja ulaznica.
  • Aktiviranje javne rasprave o granicama umjetničke slobode.
• Nedostaci:
  • Normalizacija fašističkih simbola može potaknuti nasilje i mržnju.
  • Međunarodna sramota i gubitak ugleda Hrvatske.
  • Mladima se šalje kontradiktorna poruka o povijesti i ljudskim pravima.

Zaključak

Hrvatski desničarski pjevač Marko Perković i obožavatelji svojim su pro-nacističkim pozdravima na zagrebačkom koncertu izazvali novu buru u domaćoj i europskoj javnosti. Dok dijelovi društva slave “povratak tradicije i kršćanskih korijena”, drugi zgroženo upozoravaju na opasnost normalizacije govora mržnje i povijesne nepravde. Pred Hrvatskom stoji izazov: hoće li dopustiti širenje ekstremizma ili će jasnije zaštititi vrijednosti demokracije i ljudskih prava?

FAQ

1. Je li Thompsonov pozdrav “Za dom spremni!” ilegalan?

   U Hrvatskoj je javno isticanje simbola totalitarnih režima zabranjeno, ali se u nekim sudskim odlukama tumači da se umetnut u pjesmu smatra umjetničkom slobodom.

2. Koliko ljudi je zapravo posjetilo koncert?

   Organizatori i HRT procjenjuju da se na Hippodromu okupilo između 400.000 i 600.000 posjetitelja.

3. Reagira li Europska unija na ovaj događaj?

   Europska komisija prati događaj i mogla bi pokrenuti dijalog o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim normama protiv govora mržnje.

4. Koje su reakcije hrvatskih političara?

   Kosor, Vučić i Tadić osudili su pozdrave, dok aktualna vlast najavljuje reviziju zakona o javnom okupljanju.

5. Kako antifašističke udruge planiraju odgovoriti?

   Pripremaju edukacijske kampanje, virtualne muzejske ture te prosvjede pod hashtagom #NeZaboravimo.