Dvije trećine bačenih uređaja u Kanadi još radi: Zašto svijet tone u mor elektroničkog otpada?

Kanadski su znanstvenici ustanovili podatak koji zbunjuje: čak 65 posto svih elektroničkih uređaja koje građani bacaju još uvijek je potpuno ispravno. Uređaji odlaze u kontejnere ne zato što su pokvareni, već zato što im se baterija kraće drži ili jer operater nudi noviji model uz pretplatu. Ako se trend nastavi, količina elektroničkog otpada u zemlji do 2030. dosegnut će 2,3 milijuna tona – što je otprilike težina 400 kruznih krstarenja.

Što se točno događa nakon što telefon završi u ladici?

Istraživanje objavljeno u časopisu Science of the Total Environment pokazuje da većina vlasnika pametne telefone, prijenosnike ili slušalice zamijeni čim primijete prvu sitnu neugodu. Baterija koja izdrži dan umjesto dva, novi softver koji „malo koči“ ili jednostavno želja za novijom bojom dovoljan je razlog za odlazak u trgovinu. Autori su analizirali više od 12.000 uređaja u reciklažnim centrima u Torontu, Vankuveru i Montrealu. Rezultat: dva od tri proizvoda mogli su još godinama služiti svom vlasniku.

Većina građana nije svjesna da se uređaj može resetirati, očistiti ili zamijeniti bateriju za nekoliko desetaka dolara. Umjesto toga, odabiru novi uređaj koji košta nekoliko stotina, a stari završava na gomili otpada. Reciklažni centri pak nemaju kapacitet popraviti ili prodati toliko uređaja, pa ih šalju na razgradnju ili izvoz u zemlje trećeg svijeta.

Zašto je to problem cijelog svijeta, ne samo Kanade?

Elektronički otpad sadrži plemenite metale, ali i otrovne tvari poput olova, žive i bromiranih plamenačkih spojeva. Kada se takav otpad izgori ili ostavi na kišnicu, otrovne tvari prodru u tlo i podzemne vode. U gradovima poput Accre ili Lagosa u Africi djeca rastavlaju računala golim rukama da bi izvukli zlato i bakar. Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju da se svake godine u svijetu proizvede oko 53 milijuna tona elektroničkog otpada – što znači da je svaka sekunda na planeti baceno 800 kg starih uređaja.

Kanada je po glavi stanovnika među najgorim „proizvođačima“ otpada, ali slična slika prati i druge bogate zemlje. U Europi je 2022. prikupljeno samo 45 posto elektroničkog otpada, iako je zakonska obveza 65 posto. Hrvatska je u istoj godini prikupila 52 posto, što je iznad prosjeka, ali i dalje daleko od idealnog kržnog gospodarstva.

Koje su najčeće zamjene koje vrijede i novčanik i planet?

Prije nego što se odlučite za novi uređaj, provjerite možete li riješiti problem jednostavnije:

• Baterija: Zamjena košta 30–60 eura, a produži život uređaja 2–3 godine.
• Spori rad: Brisanje nepotrebnih programa i tvornički reset često vrate staru brzinu.
• Puknuti ekran: Popravak košta 80–120 eura, što je i dalje četvrtina cijene novog telefona.
• Nedostatak prostora: Prijenos fotografija na vanjski disk ili cloud riješit će guždu za nekoliko sati.
• Moda: Zamjena kućišta ili naljepnica košta desetak eura, a uređaj izgleda kao nov.

A