
Migranti optužuju hrvatsku policiju za premlaćivanje
Migranti optužuju hrvatsku policiju za premlaćivanje u sve većem broju slučajeva na granici s Bosnom i Hercegovinom. Svjedočanstva tražitelja azila, međunarodne organizacije i nevladine udruge upozoravaju na brutalne pushbackove, kršenje ljudskih prava i ignoriranje međunarodnih zakona o azilu. Ovaj članak detaljno istražuje okolnosti pod kojima migranti optužuju hrvatsku policiju za premlaćivanje, analizira pravne aspekte, donosi statistike, primjere iz terena te predlaže mogućnosti za rješenje krize.

Uvod u problematiku pushbackova
Balkan ruta, dugačka više od 1.000 kilometara, postala je glavna staza prema sjeveru Europe za tisuće migranata iz Azije, Afrike i Bliskog istoka. Nakon zatvaranja mađarske i makedonske granice 2016. i 2017. godine, bosansko-hrvatska crta iznova je u fokusu međunarodne javnosti. U zadnjih nekoliko mjeseci, migranti optužuju hrvatsku policiju za premlaćivanje i nasilno vraćanje (pushback), često bez ikakvih službenih postupaka ili mogućnosti podnošenja zahtjeva za azil.
Kontekst: Zašto je granica napeta?
Balkan kao tranzitna točka
Mnogi tražitelji azila, nakon što stignu u Bosnu i Hercegovinu, ciljaju na prelaženje u Hrvatsku i dalje prema Zapadnoj Europi. Hladne zime i neugodni uvjeti u divljim kampovima, poput onog u Velikoj Kladuši, dodatno su pogoršali situaciju. Pushback politike na bosansko-hrvatskoj granici postale su, prema izvješćima,[više od 70 incidenata tjedno], svakodnevna prijetnja.
Pravni okvir i međunarodne obveze
Hrvatska, kao članica Europske unije i potpisnica Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, dužna je poštovati načelo non-refoulement – zabranu vraćanja osoba u državu gdje im prijeti progon. Međutim, svjedočanstva koja govore da migranti optužuju hrvatsku policiju za premlaćivanje i nasilno prebacivanje natrag u Bosnu ukazuju na ozbiljno kršenje tog načela.
Prizori s terena: Iskustva migranata
Svjedočenje Solaimana iz Bangladeša
“Kad smo se približili graničnom prijelazu, policajci su nas podijelili u grupe po pet. Natjerali su nas da legnemo i počeli udarati bešćutno. Neki su završili s lomovima ruku i kostiju lica.”
Solaiman, 20-godišnji Bangladežanin, jedan je od gotovo 600 južnoazijskih tražitelja azila koji kampiraju u šumarku kod Velike Kladuše. Po vlastitom svjedoče




Ostavi komentar