Provokativan naslov Thompsonovog koncerta i pro-nacistički pokliči u…

Uvod

U subotu, 5. srpnja 2025., Zagreb je bio poprište najmasovnijeg koncertnog događaja u modernoj hrvatskoj povijesti. Koncert Marka Perkovića Thompsona, podijeljen na dva velika stagea u Hrvatskom narodnom kolodvoru i okolnom parku, privukao je prema službenim podacima organizatora oko pola milijuna ljudi. Taj nesumnjivo impresivan skup istovremeno je izazvao međunarodnu buru reakcija, a medijski naslov o masovnim pro-nacističkim salutima i korištenju Ustaškog pozdrava “Za dom spremni” ubrzo je završio na prvim stranicama domaćih i inozemnih portala. Prvi paragraf mnogih članaka postavlja ključna pitanja: kako je takav naslov utjecao na percepciju Hrvatske u svijetu, i što ova epizoda govori o stanju desnog ekstremizma 2025. godine?

Marko Perković: Prvi pogled na fenomen

Rani dani i glazbeni probitak

Marko Perković rođen je 1966. u Slavonskom Brodu, a na glazbenu scenu zakoračio je krajem 1980-ih. Njegov radikalno domoljubni stil, prožet elementima rocka i balkanske folk tradicije, privukao je brojne slušatelje željne jasnih nacionalnih poruka. Pjesma “Bojna Čavoglave” iz 1991. donijela mu je proboj vezan uz Domovinski rat, a već krajem 1990-ih Perković se profilirao kao ime koje ne zazire od političkih teza u svojim stihovima. U svakom slučaju, temelji njegovog uspjeha s jasnim ideološkim prefiksom postavili su čvrst temelje kasnijim kontroverzama.

Izdvajanje i kontroverze

Iako su standardni glazbeni naslovi pjesama namijenjeni zabavi i emocionalnoj identifikaciji, Perković je svoje kompozicije često opremio nazivima koji aludiraju na ratna stradanja, nacionalne ratne formacije i povijesno naslijeđe NDH. Upravo su takvi naslovi – primjerice “Bože, čuvaj Hrvatsku” ili “Sude mi” – postali iskre za optužbe o glorificiranju fašizma. U razdoblju od 2012. do 2015. nekoliko je gradova u Njemačkoj i Švicarskoj zabranilo njegove nastupe, pozivajući se na zabranu javnih pritisaka i rasne mržnje.

Detalji koncerta u Zagrebu

Brojke i statistike

Organizatori su zabilježili prodaju više od 200 000 ulaznica tjednima prije događaja, a lokalne vlasti procjenjuju dodatnih 300 000 posjetitelja bez karata koji su se na koncertu pojavili spontano. Prema službenom naslovu na stranicama Gradskog ureda za kulturu, radi se o najvećem okupljanju zabavnog karaktera nakon osamostaljenja Hrvatske. Za usporedbu, Rolling Stones i Tina Turner na svojim su turnejama u Zagrebu privukli između 70 000 i 100 000 ljudi.

Mjesto i organizacija

Koncert je održan u prostoru koji je davnih godina služio za hipodrom, a prilagodba je uključivala montažu dvije velike bine, zvučne sustave te privremene sanitarne i ugostiteljske objekte. Prema izjavi gradonačelnika, svi relevantni službenici – od policije do vatrogasaca i zdravstvenih ekipa – bili su na visokoj pripravnosti, no unatoč masovnosti nije zabilježeno nijedno ozbiljnije kršenje javnog reda i mira.

Pro-nacistički saluti i simboli

Povijesno značenje “Za dom spremni”

Pozdrav “Za dom spremni” izvorno je preuzet iz ustaške retorike iz razdoblja NDH (1941.–1945.), a mnogi ga povjesničari uspoređuju s njemačkim pozdravom “Sieg Heil”. Kako bi razumjeli pravnu i simboličku dimenziju, važno je sagledati da je taj poklič u jednoj državi zabranjen, dok ga sudovi u drugoj – poput Hrvatske – tretiraju kao sastavni dio umjetničke slobode. Upravo zbog takvih nijansi nastaje stalan spreg povijesti i aktualnih naslova plateža ekstremizma.

Pravne implikacije u Hrvatskoj

Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, javno isticanje simbola koji potiču ili veličaju totalitarni režim kažnjava se novčanom kaznom, no Ustavni sud 2018. dopustio je korištenje tog pozdrava u umjetničkim djelima. Time je Marko Perković dobio pravnu potvrdu za izvedbu pjesama s takvim pozdravom, unatoč brojnim kritikama civilnog društva i nekih političkih stranaka.

Reakcije javnosti i političara

Bivša premijerka Jadranka Kosor oštro je prozvala državne i gradske institucije zbog, kako je kazala, “potvrđivanja političke platforme jednog čovjeka” i medijskog ignoriranja saluta na javnim prostorima. S druge strane, aktivisti za ljudska prava istaknuli su da masovna upotreba nacističkih simbola nikako ne može biti prešućena, a mnogi novinari s kolegama iz inozemstva analizirali su kako senzacionalni naslovi oblikuju međunarodni imidž Hrvatske.

Kreiranje medijskog naslova i društvene polarizacije

Naslov u kontekstu društvenih mreža

Platforme poput Twittera, Facebooka i Telegrama brzo su prenijele videozapise pro-Nazi pozdrava, gdje je hashtag #ThompsonGoesNazi postao globalni naslov u trendovima. Upravo je viralnost tih snimki potaknula mnoge medije da reklamiraju događaj pod senzacionalističkim naslovima, što je dodatno produbilo podjele između konzervativnog dijela birača i liberalno orijentiranih građana.

Reakcije regije i Europe

Stav Srbije

Beogradski mediji i predsjednik Aleksandar Vučić smatraju da se javno podržavanje pro-Nazi elemenata u Hrvatskoj ne događa slučajno, već je dio šire strategije normalizacije ekstremne desnice na Balkanu. Bivši predsjednik Boris Tadić rekao je kako je “takav naslov jedne europske zemlje – s potpisom koncertnog gigantizma – sramota za EU”.