Ivošević poziva Daliju Orešković na osvježavanje znanja

SPLIT – Bojan Ivošević, splitski vijećnik i bivši dogradonačelnik, oglasio se nakon izjava saborske zastupnice Dalije Orešković koja je kritizirala prosvjed Torcide, ističući da nije bio pravodobno prijavljen. Prosvjed se održao 9. studenog na Rivi, a povod su bila uhićenja maskiranih muškaraca koji su sudjelovali na Danu srpske kulture.

Ivošević je naglasio važnost držanja činjenica u vremenima opće histerije. Iako se ne slaže s prosvjedom, smatra da je neprihvatljivo zagovarati policijsku državu pod vlašću HDZ-a. Također, ističe da je besmisleno raspravljati s Orešković, koja, prema njegovim riječima, ne razumije razliku između javnog prosvjeda i javne priredbe, te citira netočne članke dok proziva ministra Božinovića, o kojem ima loše mišljenje.

Prosvjedi u Splitu: Povijest i praksa

U posljednjih deset godina, Split je bio domaćin brojnih prosvjeda raznih tema, a većina njih bila je prijavljena Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) dan prije održavanja. Policija je uvijek izlazila u susret organizatorima, što je u skladu s demokratskim načelima. Ivošević poziva Orešković da osvježi svoje znanje, jer se čini da su joj godine u saboru, daleko od struke, umanjile razumijevanje zakona.

Zakonski okvir javnog okupljanja

Članak 14. Zakona o javnom okupljanju propisuje da ministar može, ali ne mora zabraniti javni prosvjed ako nije pravodobno i uredno prijavljen. Članak 22. daje ovlaštenoj osobi MUP-a mogućnost da prekine prosvjed koji nije prijavljen. Članak 28., na koji se Orešković poziva, odnosi se na zabranu priredbe koja nije pravodobno prijavljena.

Izjave Dalije Orešković

Dalija Orešković je izjavila da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović treba podnijeti ostavku jer nije sposoban štititi pravni poredak i provoditi zakon. Ona smatra da se ministar boji prosvjeda navijačke skupine, a ističe i da je prijava prosvjeda podnesena tek 7. studenog 2025. godine, manje od 24 sata prije održavanja prosvjeda.

Prijava prosvjeda i zakonski zahtjevi

Prema Zakonu o javnom okupljanju, prijava prosvjeda mora biti podnesena najmanje pet dana prije održavanja. U iznimnim slučajevima, kao što su osobito opravdani razlozi, može se podnijeti najkasnije 48 sati prije prosvjeda. Orešković je naglasila da je prijava prosvjeda podnesena nakon što je ministar Božinović izjavio da svatko ima pravo na prosvjed, ali nije spomenuo uvjete pod kojima se prosvjed može održati.

Reakcije na prosvjed i ponašanje vlasti

Orešković je kritizirala vlast, ističući da je dopušteno da ulica sruši ustav i pravni poredak. Navela je da je ministar mogao donijeti rješenje o zabrani prosvjeda koji nije pravovremeno prijavljen, ali to nije učinio. Ova situacija postavlja pitanje što će se dogoditi kada prosvjednici počnu održavati prosvjede ispred privatnih stanova, uključujući i njezin vlastiti.

Opasnosti od radikalizacije prosvjeda

Orešković se također osvrnula na mogućnost da bi prosvjednici mogli postati radikalniji, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica. U strahu za vlastite pozicije, vlast je, prema njezinim riječima, dopustila da se ustavni poredak sruši na ulici.

Zaključak: Potreba za jasnim pravilima

Ova situacija ukazuje na potrebu za jasnim pravilima i pravilnom provedbom zakona o javnom okupljanju. Ivošević i Orešković predstavljaju različite poglede na ovu temu, ali oboje se slažu da je važno razumjeti zakonske okvire i odgovornosti svih uključenih strana.

Najčešća pitanja (FAQ)

Koji su zakonski zahtjevi za organizaciju prosvjeda?

Prema Zakonu o javnom okupljanju, prijava prosvjeda mora biti podnesena najmanje pet dana prije održavanja, osim u iznimnim slučajevima kada se može podnijeti najkasnije 48 sati prije prosvjeda.

Što se događa ako prosvjed nije pravodobno prijavljen?

Ministar može zabraniti prosvjed koji nije pravodobno prijavljen, a ovlaštena osoba MUP-a može prekinuti prosvjed koji nije prijavljen ili je zabranjen.

Kako se policija ponaša prema organizatorima prosvjeda?

Policija obično izlazi u susret organizatorima prosvjeda, što je u skladu s načelima demokracije, ali to ovisi o pravodobnosti prijave.

Koje su posljedice radikalizacije prosvjeda?

Radikalizacija prosvjeda može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući nasilje i kršenje javnog reda, što može ugroziti sigurnost građana.

Kako se može osigurati pravni poredak tijekom prosvjeda?

Osiguranje pravnog poretka tijekom prosvjeda zahtijeva jasnu komunikaciju između organizatora, policije i vlasti, kao i pravilan postupak prema zakonu o javnom okupljanju.