Inicijativa “Ujedinjeni protiv fašizma” poziva na marš u četiri grada
Lana Bobić, aktivistkinja i teologinja, predstavila je na N1 inicijativu “Ujedinjeni protiv fašizma” te najavila marš koji će se održati u nedjelju, 30. studenog, u četiri hrvatska grada: Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli. Marš će započeti u 12 sati, a cilj mu je skrenuti pažnju na rastuće fašističke tendencije u društvu.
Zašto je marš potreban?
Bobic ističe da vladajući često koketiraju s fašizmom i da nisu poduzeli potrebne mjere kako bi zaustavili širenje fašističkih simbola i obilježja u javnom prostoru. “Reći će da umišljamo utvare i da fašizam ne postoji, iako u Saboru slušamo ustaški pozdrav ZDS, a neki članovi političkih stranaka otvoreno se izjašnjavaju kao ustaše”, rekla je Bobić.
Ona također naglašava učestale napade na srpsku manjinu i strane radnike, te šovinizam koji se sve više pojavljuje u javnom diskursu. “Marš koji nam slijedi u nedjelju itekako je potreban”, poručila je. “Očekujemo veliki odaziv građana koji će jasno iskazati svoj stav protiv mržnje i nasilja.”
Antifašizam kao civilizacijski minimum
Bobic smatra da je antifašizam civilizacijski minimum i da se danas demonizira. “Kada kažete da ste antifa, često vas doživljavaju kao radikala ili ekstremista, što je rezultat ultradesničarske propagande”, dodaje. “Postoji fašizam i postoji antifašizam. Antifašizam je reakcija na fašizam, a bez fašizma ne bi bilo ni antifašizma.”
Ona naglašava da je fašizam ideologija nasilja koja se mora prepoznati i odbaciti. “Možete biti fašist ili antifašist. To je jednostavno. Ne trebamo bježati od antifašizma”, poručila je.
Kultura nasilja u društvu
Bobic upozorava da društvo sve više tone u kulturu nasilja. “Svako malo imamo ‘slučajne mikroincidente nasilja’, od maloljetničkih bandi do napada na strane radnike”, rekla je. Ovi incidenti nisu izolirani, već su simptom dubljeg problema u društvu gdje građani gube povjerenje u institucije.
Ona navodi primjere nefunkcionalnih sustava, poput zdravstvenog, socijalnog i pravosudnog, koji dodatno pogoršavaju situaciju. “Ne možemo pobjeći od činjenice da nismo dobro. Imamo ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem i porastom nasilja”, dodaje.
Ključni problemi društva
Bobic ističe da su korupcija, klijentelizam, fašizam i nasilje ključni problemi s kojima se društvo suočava. “Dok se bavimo ideološkim podjelama, zaboravljamo na sustav koji ne omogućava ljudima dostojanstven život”, rekla je. “Naša sigurnost ne ovisi o militarizaciji, već o zdravoj koheziji zajednice.”
Thompson i etnonacionalizam
U svom obraćanju, Bobić se osvrnula i na Marka Perkovića Thompsona, ističući da se antifašiste često nepravedno svrstava u mrzitelje svega hrvatskog. “Kada se dotaknete svetinje etnonacionalističkog religijanskog projekta, kao što je Thompson, tada se otvaraju mnoge kontroverze”, rekla je.
Ona je apelirala na Thompsona da preispita svoje stavove i ponašanje, naglašavajući važnost dijaloga i razumijevanja u društvu.
Zaključak
Marš “Ujedinjeni protiv fašizma” predstavlja važan korak u borbi protiv fašizma i nasilja u društvu. Ova inicijativa poziva građane da se okupe i jasno iskažu svoj stav protiv mržnje, nasilja i diskriminacije. Antifašizam se mora ponovno afirmirati kao civilizacijski minimum, a društvo mora raditi na izgradnji kohezije i povjerenja među svojim članovima.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što je inicijativa “Ujedinjeni protiv fašizma”?
Inicijativa “Ujedinjeni protiv fašizma” je pokret koji se bori protiv fašizma i nasilja u društvu, organizirajući marševe i druge aktivnosti za podizanje svijesti.
Kada i gdje će se održati marš?
Marš će se održati u nedjelju, 30. studenog, u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, s početkom u 12 sati.
Zašto je antifašizam važan?
Antifašizam je važan jer predstavlja otpor protiv fašizma i nasilja, te se bori za ljudska prava i dostojanstvo svih građana.
Kako se može pridružiti maršu?
Građani se mogu pridružiti maršu jednostavno dolaskom na mjesto okupljanja u navedeno vrijeme i izražavanjem svog stava protiv mržnje i nasilja.
Koje su posljedice fašizma u društvu?
Fašizam može dovesti do nasilja, diskriminacije i podjela unutar društva, što negativno utječe na koheziju i povjerenje među građanima.
Ostavi komentar